vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

HORONIMI

Insula intra Dravum et Muram, Insula Muro-Dravana, Hortus Slavoniae Superior (Hortus Croatiae) – na latinskom; Murinsel – na njemačkom; Muraköz – na mađarskom; Mejmorje, Međmorje, Međimorje – na kajkavskom; Međumurje, Međimurje – na štokavskom, nazivi su najsjevernijega hrvatskog kraja između Mure i Drave na različitim jezicima i dijalektima. Svi su povijesno i zemljopisno određeni, osim pretposljednjega – Međumurje –  koji je najvjerojatnije rezultat grešaka u radu pojedinih jezikoslovaca.

 
otok
 

Dvije teze o podrijetlu horonima – naziva ovoga kraja med dvemi vodami u novije je doba razmatrao povjesničar starije hrvatske književnosti Zvonimir Bartolić. Budući da se rijeka Mura u donjem dijelu današnjeg Međimurja nekada odvajala i slijevala u središnje područje korita današnjih potoka Trnave i Bistreca, te s obzirom da je često plavila okolna područja, a svojim brojnim rukavcima prije utoka u Dravu tvorila deltu, zemljišni pojas uz Muru bio je rascjepkan i nalik otočićima. Stoga se horonimom Međimurje isprva vjerojatno nazivalo područje uz krajnji Murin tok, a tek kasnije se proširio i na teritorij između donjega toka Mure i Drave. Ipak, najtočniji naziv svakako je kajkavsko Međimorje, o čemu svjedoče stara hrvatska leksikografija i stara kajkavska književnost. Naziv je nastao nakon dolasku Hrvata na područje između Mure i Drave u 6. ili 7. stoljeću, stoga je stariji od gore navedenih latinskih naziva koji su nastali kada je spomenuto područje postalo vlasništvo pojedinih vlastelina.
Autohtona riječ Međimorje je panonizam, nastala tek poslije naseljavanja Hrvata između Mure i Drave. Sastoji se od praslavenskog prijedloga medji (od kojega se izvode riječi 'omeđiti' i 'međica') i imenice morje, što doslovno znači 'kopno okruženo vodom ili vodama', odnosno 'otok'. I stari hrvatskokajkavski apelativ međimorje znači 'otok'. Danas se može čuti da je Međimurje, zbog prirodne odijeljenosti od ostaloga hrvatskog područja rijekama Murom i Dravom, »najsjeverniji hrvatski otok«. No, prihvaćanjem hrvatskoga književnog jezika, ali i mađarskog oblika toponima Muraköz koji sadrži hidronim Mura, nastaju dvojbe u uporabi toponima Međimorje i Međimurje.

 
karta_medjimurja
 

U svojim najnovijim jezikoslovnim istraživanjima Anđela Frančić naišla je na podatke o najstarijem zapisu jednorječnog naziva Meymwrye koji datira iz 1570. godine, dakle iz vremena nakon višerječnih opisnih horonima, možda izvedenima iz starorimskoga Insullo Muro-Dravanus.

BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković

matapurlidija_bajukpozitiv_film